Charles Mudede: Hip-hop i Heidegger

Kad čujem hip-hop, mislim na Heideggera. Da, na njemačkog filozofa, učenika (i nasljednika) slavnog fenomenologa Edmunda Husserla. Zapravo, ne toliko na Heideggera koliko na njegovo utjecajno i složeno djelo Bitak i vrijeme, objavljeno 1927. Kao i u većine filozofa, Heideggerova se misao mijenjala tijekom godina, zbog čega je potrebno točno odrediti razdoblje njegova djelovanja na  koje se upućuje. Heideggerova se karijera ugrubo može podijeliti na dva dijela: prvi je usredotočen na metafiziku, a drugi na jezik. A kako je rap umjetnost riječi, pomislit ćete da se spona koju gradim između Heideggera i hiphopa veže na drugi dio njegova djela. No, povezivanje se zapravo odnosi na prvi dio njegova rada, na Heideggerovo metafizičko razdoblje.


Reperov rječnik je hajdegerijanski

Heidegger bi vjerojatno poludio kad bi doznao da  ga neki tip tamo iz Seattlea ne samo povezuje s hip-hopom, nego i – s  metafizikom. On se, naime, nije smatrao metafizičarem: nije pokušavao shvaćati ili kontemplirati transcendentno ili vječno, nego je samo propitivao što to znači “biti” ili “tu-biti” (Da-sein). Nije, dakle, propitivao “čovjeka” ili “vječnog čovjeka”, nego  samo čovjekovu svijest o bivanju. Razliku dobro sažima Michael Gelvin, u  svojem komentaru Bitka i vremena: metafizika “iznosi tvrdnje o onome što jesmo”, a Heideggerovo promišljanje (ili fundamentalna ontologija, kako ju je zvao) ispituje kako su takve tvrdnje moguće.

Ili, još jednostavniji primjer: možete se pitati “što je zatvor?”, a ja ću vam odgovoriti da ima rešetke, ključeve, čuvare itd. Taj će  vam odgovor dati ideju zatvora kao “entiteta”. Ono što je Heidegger umjesto toga želio znati jest to “kako je biti u zatvoru, biti kažnjen zbog zlodjela; kako je to osjećati se krivim, osjećati usamljenost i odvojenost od onih koji volite. Ukratko, Heideggera nije zanimao “objekt-u-svijetu” nego je želio znati kako je to “biti-u-svijetu”. Zato bi ga moje razmišljanje razljutilo jer je svoje djelo ili svoju knjigu smatrao anti-metafizičkom. Ipak, iako nije metafizička, ona izravno reagira na metafiziku, zbog čega je, kao njezina negacija, i sama metafizička.

U toj metafizičkoj Heideggerovoj strani, koja je zaokupljena “bitkom-u-svijetu”, nalazim poveznice s hip-hopom. Položaj repera, zvijezde hip-hopa, uvijek je “u-svijetu”. “Reper” nikad ne pjeva u trećem licu, niti gleda na svijet s udaljenosti, objektivno, nego je uvijek “unutra”, gledajući prema van. Zato i jest tako teško, ako ne i nemoguće, obuhvatiti rep-pjesme: one su napisane iz “reperova” gledišta, ili “sebe-gledišta”. S tim dubokim osjećajem svoje prisutnosti ili pojavljenosti  “u-svijetu”, reperi  zatim analiziraju svoje neposredno okružje (Ice Cube u pjesmi Once upon a Time in the Projects ili Queen Latifah u Just Another Day također izražavaju ono što Heidegger zove “svakidašnjost”). Reperi, zatim, analiziraju posljedice svojih radnji (Slick Rick u pjesmi Priča za laku noć) ili pak izvode  pravu “egzistencijalnu analitiku” (Tried by 12  East Flatbush Projecta ili Somebody’s Gotta Die Notorious BIG-a odlični su primjeri onoga što Heidegger zove “bačenošću”, sudbinom bačenosti u svijet, u srž iskustva). U  svojim najboljim izdanjima, reperi stoje u svijetu hip-hop pjesama i govore nam: “to je moja filozofija”, kako glasi poznati stih KRS-Onea.

Znatan dio reperova rječnika je hajdegerijanski. Uzmite za primjer ovaj izraz: “Tupac je tu” ili “Ja sam u kući”. (Nije li Heidegger jezik zvao “kućom bitka”?) U hip-hopu, objaviti da si “u kući” ili “tu”, znači slaviti svoj dolazak “autentičnome sebstvu”, “prilaženje-k-sebi”. Ukratko, riječ je o potpunom priznavanju vlastite po-javljenosti  “u-svijetu”. A govoreći “u 9 i 8 (godini  ‘98.)”, kao što to čini C. L. Smooth u svojem Da Two, reper zapravo slavi svoj “bitak-u-vremenu”.


Tu te osjećam

Još jedan filozofski iskaz kojim reperi raspolažu je “Osjećam te”/”I’m feeling you”. Taj iskaz ima mnoge uporabe. U jednome značenju, izvođač ga može koristiti da bi objasnio da mu je nova pjesma postala hit jer ga je publika počela “osjećati”; da može zaokupiti njezinu pozornost. U drugoj pak uporabi, “Osjećam te” je argument. Primjerice, nedavno sam poslao e-mail grupi “afrofuturista” u kojem sam novi film Wesleyja Snipesa Umijeće rata (koji sam obožavao) usporedio s filmom Čudni dani (Katherine Bigelow). Kolega-afrofuturist odgovorio mi je da se ne slaže s mojom ocjenom Umijeća rata (nije me osjećao u tome), ali mi je glede zanemarenog filma Čudni dani, iz 1995., otpisao: “Tu te osjećam, u Čudnim danima”. Mislio je time da se i njemu taj film svidio.

Uporaba “I’m feeling you” koju imam na umu je, međutim, uporaba koja konstruira ovakav krug: jedan subjekt potvrđuje prisutnost drugog subjekta (ne objekta) “u-svijetu”. To nije potvrda fizičke prisutnosti, nego prisutnosti njegova ili njezina bitka. Reper Q-Tip tim se filozofskim oblikom “osjećam te” koristi u pjesmi Body Rock. “I’m feeling you” pojavljuje se na samome početku pjesme, kad piskutom i stresnim  cvrčanjem kompjutor pokušava uspostaviti vezu, poput faxa, između svoje kompjutorske duše i ljudske duše Q-Tipa. Naposljetku, veza je uspostavljena, a Q-Tip svoj dolazak u kompjutorovo središte bitka objavljuje ovim riječima: “OK, OK… Osjećam te”.

Heidegger je bio siguran u “bitak-u-svijetu” – “tu-bitak”, i u “su-tubitak” (Mitdasein), bitak s drugima. Zapravo, on svijet opisuje kao “su-svijet” (Mitwelt), kao “svijet-s-drugima”. No on nikad nije zamišljao da bi se bitci “u-svijetu” mogli povezati na ontološkoj razini.

“I’m feeling you”, izjava potpune povezanosti ili kontinuiteta s nečim izvan vlastita “bitka”, bez presedana je u zapadnoj misli. Od Georgesa Bataillea, kontinuitet smo asocirali sa smrću ili orgazmom, što, u obama slučajevima, podrazumijeva gubitak identiteta. “Osjećam te” hip-hopa ne podrazumijeva rasap sebstva, nego duboko prepoznavanje  drugog sebstva, ili “gledišta sebstva”, u neposrednom okružju.

Spone između hip-hopa i Heideggera su posvuda! Mogao bih ih unedogled dokazivati. Ako, međutim, još sumnjate, ili mislite da je sve ovo samo hrpa smeća, poslušajte, molim vas, pjesmu The Rap World koju su ’95. zajedno napravili Pete Rock i Large Professor. Refren, s kojim vas ostavljam, u njoj kaže otprilike ovo: “U svijetu, imaš novac i odjeću/ U svijetu, imaš prijatelje i neprijatelje/ U svijetu, imaš projekte i tekstove/ U svijetu, tko zna što je slijedeće.”

S engleskoga prevela Irena Matijašević

Zarez - Pod naslovom In the World with Hiphop and Heidegger objavljeno u časopisu The Stranger, Oct. 5 – Oct. 11, 2000.
Pokreće Blogger.