Može li se filozofija učiti?


Ne može se uopće zvati filosofom netko tko ne može filosofirati. Ali filosofiranje se dade učiti samo vježbom i samostalnom upotrebom uma.
Katkad je teško objasniti što se pod nekom znanošću razumijeva. Ali znanost dobiva na preciznosti ustanovljenjem njezina određena pojma, a time se i sprečava toliko pogrešaka … koje se inače ušuljavaju onda kad se znanost još ne može razlikovati od onih znanosti koje su s njom srodne.
Prije nego što međutim pokušamo dati definiciju filosofije, moramo istražiti karakter samih različitih spoznaja, te, budući da filosofijske spoznaje pripadaju spoznajama uma, osobito objasniti što treba razumjeti pod ovima posljednjima.
Spoznaje uma stavljaju se nasuprot historijskih spoznaja. Prve su spoznaje iz principa (ex principiis); a druge su spoznaje iz danosti (ex datis). – No neka spoznaja može nastati iz uma, a unatoč tomu biti historijskom; kao kad na primjer puki literat uči proizvode tuđega uma: tad je njegova spoznaja takvih umskih proizvoda puko historijska. …
Kod nekih je racionalnih spoznaja štetno znati ih puko historijski, kod drugih je naprotiv to svejedno. Tako primjerice brodar pravila upravljanja brodom zna historijski, iz svojih tabela; i to mu je dovoljno. Ali zna li pravnik pravnu nauku tek historijski posve je nepodoban za pravoga suca, a još više za zakonodavca.
Iz navedene razlike … očigledno je i to da se filosofiju u stanovitom smislu može učiti, i onda ako se ne može sam filosofirati. Onaj tko hoće zapravo postati filosofom mora se uvježbavati u slobodnoj, a ne puko oponašajućoj i takoreći mehaničkoj upotrebi svojega uma. …
[B]ez znanja neće se nikad postati filosofom, ali ni jedino znanja neće nikad sačinjavati filosofa, ukoliko ne pridođe svrhovito povezivanje svih spoznaja i umješnosti u jedinstvo, te uvid u njihovo slaganje sa najvišim svrhama ljudskoga uma.
Ne može se uopće zvati filosofom netko tko ne može filosofirati. Ali filosofiranje se dade učiti samo vježbom i samostalnom upotrebom uma.
Kako bi se zapravo filosofija i trebala dati učiti? – Svaki filosofijski mislilac gradi, da tako kažemo, svoje djelo na razvalinama drugog. Ali nikada nije stvoreno jedno koje bi bilo stalno i postojano u svim svojim dijelovima. Stoga se filosofija ne može učiti već i iz tog razloga što ona još nije dana. No i ako se pretpostavi da filosofija zbilja postoji: ipak nitko tko bi je i naučio ne bi mogao reći da je filosof; jer njegovo bi znanje o tomu bilo ipak svagda samo subjektivno-historijsko.
U matematici stvar stoji drugačije. Ta se znanost zacijelo u nekoj mjeri da naučiti; jer su dokazi tu tako evidentni da svatko može biti time uvjeren; nju se također zbog njene evidentnosti može gotovo kao neki izvjestan i postojan nauk zadržati u sjećanju.
Onaj tko hoće učiti filosofirati taj naprotiv sve sustave filosofije smije promatrati tek kao povijest upotrebe uma i kao objekte za vježbanje svojega filosofijskoga talenta.
Istinski filosof mora dakle kao samomislilac, slobodno i samostalno upotrebljavati svoj um, a ne ropski oponašati. Ali ne ni … takvom upotrebom uma koja svrhu ima samo u tomu da spoznajama dade privid istine i mudrosti. To je posao pukog sofiste; dok je posve nespojivo s dostojanstvom filosofa, kao znalca i učitelja mudrosti.
Onoga tko mrzi znanost, a utoliko više ljubi mudrost, naziva se mizologom. Mizologija obično proizlazi iz praznine od znanstvenih spoznaja i stanovite s time povezane vrste sujete. No u grešku mizologije padaju ponekad i oni koji su se u početku na znanosti bacili s velikom revnošću i srećom, a na kraju nisu u cjelokupnom svojem znanju našli nikakva zadovoljstva.
Filosofija je jedina znanost koja nam zna pribaviti tu unutarnju zadovoljštinu; jer ona takoreći zatvara znanstveni krug, i tek njome onda i znanosti dobivaju red i svezu.
Trebat ćemo dakle, u svrhu vježbe u samomišljenju ili filosofiranju, na metodu naše upotrebe razuma gledati više nego na same stavove do kojih smo njome dospjeli.
ulomak iz Immanuel Kant, Logika, u Filozofija njemačkog idealizma, ur: Damir Barbarić, 1998., str. 78.-82., preveo: Damir Barbarić, izvornik: Immanuel Kants Logik (1800), zapisi s predavanja
Pokreće Blogger.